Welcome to Umjetna Inteligencija

Wiki stranica o AI

Varljiva stvarnost jezičnih modela

### Što su halucinacije Halucinacije u kontekstu velikih jezičnih modela (LLM) odnose se na generiranje netočnih, izmisljenih ili nekonzistentnih informacija koje model iznosi s naletom povjerenja. To nisu samo jezične greške: radi se o tvrdnjama koje nemaju potporu u podacima ili stvarnom svijetu — primjerice izmišljeni citati, netočne činjenice ili pogrešne reference. ### Vrste halucinacija… read more »

Tajne jezika u tokenima

## Definicija Tokenizacija je proces razbijanja teksta u diskretne jedinice (tokena) koje model može obraditi. U kontekstu obrade prirodnog jezika najčešće se radi o riječima, podriječnim jedinicama (subword), znakovima ili bajtovima. Tokenizacija preslikava tekst u niz identifikatora (token ID) koji se potom mapiraju na vektorske reprezentacije u modelu. ## Glavne kategorije tokenizacije – Riječna (word-level):… read more »

LLaMA nova jezična revolucija

Pozadina i svrha – LLaMA (Large Language Model Meta AI) je serija velikih jezičnih modela koje je razvio tim Meta AI s namjerom da ponudi visoku učinkovitost na raznim zadacima jezika uz manji broj parametara u odnosu na neke konkurentske modele. – Prva generacija (LLaMA) i sljedeća (LLaMA 2) objavljene su tijekom 2023. godine. Meta… read more »

Gemini otvara epohu multimodalnosti

Opis Gemini je obitelj velikih modela jezika koju su razvili Google DeepMind i Google Research za generativne i multimodalne zadatke. Modeli iz Gemini serije dizajnirani su za obradu teksta i slika te za integraciju u proizvode i usluge Googlea (npr. Bard, Google Workspace) te kao komercijalna ponuda kroz Google Cloud/Vertex AI. Gemini zamjenjuje ili nadograđuje… read more »

Claude Ustavni Glas Budućnosti

Opis Claude je obitelj velikih jezičnih modela (LLM — veliki jezični model) razvijenih od strane Anthropic, tvrtke osnovane 2021. godine. Modeli su dizajnirani za rad u obliku asistenta za tekstualne zadatke i dijaloge, s naglaskom na sigurnost, upravljivost i robusnost u interakciji s korisnicima. Povijest i razvoj Anthropic su osnovali bivši istraživači iz velikih AI… read more »

Kad pažnja stvara inteligenciju

Uvod Transformer je arhitektura neuronskih mreža predstavljena 2017. od Vaswanija i suradnika u radu “Attention Is All You Need”. Dizajnirana je za obradu sekvenci bez rekurentnih ili konvolucijskih slojeva, oslanjajući se na mehanizam pažnje (attention) za usmjeravanje informacije između elemenata ulazne sekvence. Osnovna ideja Temeljna operacija u Transformeru je računska pažnja između upita (queries), ključeva… read more »

GPT tka jezike i budućnost

Koncept i razvoj – GPT (Generative Pre-trained Transformer) je obitelj velikih jezičnih modela (LLM; large language model) koje je razvio OpenAI. Prvi radovi koji su doveli do GPT arhitekture objavljeni su krajem 2010-ih, s ključnim iteracijama: GPT-1 (Radford i sur., 2018), GPT-2 (2019) i GPT-3 (2020). GPT-3 je privukao široku pozornost zbog 175 milijardi parametara… read more »

Trojstvo koje je probudilo strojeve

Pozadina i značenje ——————- Yoshua Bengio, Geoffrey Hinton i Yann LeCun često se navode kao ključni pioniri modernih dubokih neuronskih mreža. Njihov rad tijekom posljednja tri desetljeća postavio je teorijske i praktične temelje za široku primjenu dubokog učenja u prepoznavanju govora, računalnom vidu, obradi prirodnog jezika i drugim područjima. Godišnja nagrada koju su zajednički primili… read more »

Kineska soba bez značenja

Pozadina i svrha – Kineska soba je misaoni eksperiment kojeg je 1980. objavio američki filozof John Searle u članku “Minds, Brains, and Programs” (Behavioral and Brain Sciences). – Namjera je kritički ispitati tvrdnje snažnog oblika umjetne inteligencije (eng. strong AI): da odgovarajuće programiran računalni sustav doslovno posjeduje mentalne stanja i razumijevanje. Opis eksperimenta – Searle… read more »

Rođenje triju zakona robotike

Povijest i podrijetlo Isaac Asimov formulisao je Tri zakona robotike kao književni alat za istraživanje moralnih i logičkih problema u pričama o robotima. Prvi put su eksplicitno predstavljeni u priči “Runaround” (1942) i kasnije su objedinjeni u zbirci priča I, Robot (1950). U Asimovljevoj fikciji zakoni su ugrađeni u “pozitronski mozak” robota kao hijerarhijska pravila… read more »

Sidebar