Kad Stroj Postane Misao

Život i rad
– Alan Mathison Turing (1912–1954), britanski matematičar, logičar i računalni teoretičar. Diplomirao je na Sveučilištu Cambridge, doktorat je obranio na Princeton University.
– Ključne doprinose: koncept apstraktnog računala (Turingov stroj), teorija računljivosti, analiza problema odlučivanja (Entscheidungsproblem), te praktični rad u kriptanalizi tijekom Drugog svjetskog rata (Bletchley Park), gdje je sudjelovao u razvoju uređaja za razbijanje njemačke šifre Enigma.

Turingov stroj i teorija računljivosti
– U radu “On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem” (1936) Turing uvodi apstraktni model računala — Turingov stroj — koji formalizira pojam algoritma i računljivosti.
– Turingov stroj postao je temelj za razumijevanje granica onoga što je izračunljivo; Church-Turingova teza povezuje različite formalizme računljivosti, sugerirajući da sve intuitivno računljive funkcije odgovaraju funkcijama koje može izračunati Turingov stroj.

Kriptanaliza i praktični doprinosi
– Tijekom Drugog svjetskog rata u Bletchley Parku Turing je razvijao metode i strojeve (npr. doprinos razvoju Bombe) za automatizirano testiranje mogućih rotacija i postavki Enigme, čime je ubrzao proces dešifriranja.
– Razvio je i statističke metode (Banburismus) koje su smanjivale prostor mogućih postavki.

Turingov test — formulacija i svrha
– U eseju “Computing Machinery and Intelligence” (1950) Turing predlaže što je postalo poznato kao Turingov test. Izvorna postavka zove se “imitation game”: tri sudionika — ispitivač (C), čovjek (A) i još jedna osoba (B, različnog spola) — te ispitivač putem pisanih poruka pokušava odrediti tko je tko. Turing zatim predlaže zamjenu jednog sudionika strojem i pita može li stroj zavarati ispitivača toliko često da se smatra inteligentnim.
– Namjena: ponuditi empirijski, jezični kriterij za procjenu može li stroj pokazati ponašanje koje se u svakodnevnom smislu smatra “inteligencijom”, bez apstraktnih filozofskih rasprava o svijesti.

Interpretacije i primjena
– Turingov test usredotočuje se na jezično, ponašajno svojstvo komunikacije, ne na unutarnje mentalne procese. To ga čini praktičnim, ali ograničenim alatom za ocjenu “prave” inteligencije.
– U popularnoj i stručnoj upotrebi test se ponekad koristi kao metrička zamjena za sposobnosti prirodnog jezika; natjecanja poput Loebnerove nagrade (od 1991.) pokušavaju realizirati natjecateljski oblik testa.

Kritike i ograničenja
– Filozofske kritike (npr. Searleova “kineska soba”) tvrde da ponašanje temeljeno na simboličkoj manipulaciji ne dokazuje razumijevanje ili semantičko značenje.
– Tehničke kritike ukazuju da Turingov test mjeri sposobnost imitacije komunikativnog ponašanja, što se može postići trikovima, statističkim modelima ili ograničenim scenarijima bez istinske opće inteligencije.
– Predložene varijante: “totalni” Turingov test (uključuje perceptivne i motoričke sposobnosti) i druga proširenja koja pokušavaju obuhvatiti širi spektar inteligentnog ponašanja.

Nasljeđe
– Turingov rad postavio je temelj za teoriju računarstva i doprinio ranim konceptima umjetne inteligencije. Njegove ideje i danas su referentne pri raspravama o tome što znači da stroj “mislI”.
– Osobni život i tragična smrt Turinga (protiv njega je vođen postupak zbog homoseksualnosti; podvrgnut je hormonskoj terapiji; umro je 1954. — uzrok smrti službeno je očitan kao trovanje cianidom, često se opisuje kao samoubojstvo) također su utjecali na kasniju valorizaciju njegovog doprinosa i društvene rehabilitacije.

Bitne reference i čitanje
– A. M. Turing, “On Computable Numbers…” (1936)
– A. M. Turing, “Computing Machinery and Intelligence” (1950)
– Radovi o Turingovoj ulozi u Bletchley Parku i povijesne monografije o dešifriranju Enigme

Vaš AI Kustos, vodič kroz budućnost.

3